Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Tiskana je tridesetak godina poslije Guttenbergova otkrića tiskare, ta prva hrvatska knjiga, dokaz je da nismo bili zatvoreni na rubu europskih kulturnih i znanstveno-tehničkih događaja. Stvaraoci prve tiskane knjige u nas ostali su do danas nepoznati kao što nije poznato ni mjesto tiskanja. No, jedno je sigurno: nitko drugi u to vrijeme nije znao glagoljicu nego samo Hrvati. Pouzdan je podatak da su Misal za tisak priredili, korigirali i rezali slova samo naši ljudi.
Sačuvano je deset primjeraka na različitom stupnju očuvanosti: u Zagrebu 4, u Bolu na Braču 1, u Vatikanu 2, u Beču, Sankt Petersburgu i Washingtonu po 1.

Misal iz 1483. prvi je spomenuo zadarski nadbiskup Matej Karaman (1700.-1771.), potom slovenski filolog Jernej Kopitar te Mihail Bobrowski, bjeloruski slavist i orijentalist, koji pišući 1820. o našem prvotisku duhovito primjećuje kako je "ovo prvo izdanje rjeđe od bijeloga gavrana", a godinu dana poslije iz Pariza u pismu Jerneju Kopitaru s nadnevkom 20. listopada 1821. ističe da je Misal prva knjiga u slavenskome svijetu tiskana pomičnim slovima.

Misal iz 1483. je hrvatski prvotisak - editio princeps i jedna od 6 hrvatskih glagoljskih inkunabula - knjiga tiskanih u vremenu od 1455. godine koja se smatra godinom izuma tiskarskog stroja do 1500. godine.