Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Danom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu proglašen je 22. veljače jer je toga dana 1483., samo 28 godina nakon dovršenja Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije, svjetlo dana ugledala prva hrvatska glagoljicom tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Riječ je o prvom misalu u Europi koji nije tiskan latinskim jezikom i latiničnim pismom.

Pojava Misala, knjige tiskane na hrvatskom jeziku i pismu, svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovici XV. stoljeća.

Misal je prvi spomenuo zadarski nadbiskup Matej Karaman(1700.-1771.), potom slovenski filolog Jernej Kopitar te nakon njega Mihail Bobrowski, bjeloruski slavist i orijentalist koji je, pišući 1820. o hrvatskom prvotisku, zabilježio kako je “ovo prvo izdanje rjeđe od bijeloga gavrana”. Godinu dana poslije Bobrowski iz Pariza, u pismu Jerneju Kopitaru ističe da je Misal prva knjiga u slavenskome svijetu tiskana pomičnim slovima.

Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. hrvatski je prvotisak - editio princeps i jedna od šest hrvatskih glagoljskih inkunabula - knjiga tiskanih u vremenu od 1455. (godina izuma tiskarskog stroja) do 1500. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu digitalizirala je Misal koji je u cijelosti dostupan na mrežnim stranicama Knjižnice.