Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Ljudi ga obično zamišljaju onako kako ga je i nacrtao japanski slikar i graver Katsushika Hokusai (uvodna slika) – gigantski val, kojemu je gornji dio uvrnut kao kod surferskog vala i koji poklapa sve na što naiđe. Međutim tsunami najčešće nije takav, pa smo zato i odlučili objaviti ovaj kratki tekst i par slika da ga malo bolje objasnimo.
 

Tsunami je japanska riječ koja u doslovnom prijevodu znači «val iz luke». Često se naziva i plimni val, a nastaje kao rezultat podvodnog potresa. Tsunami je neobično dugi val (ponekad i više od 100 km) s periodom koja može biti duža od 1 sat, što znači da dva vrha vala dolaze u razmaku od jednog sata. Za usporedbu valovi pri najjačim oceanskim olujama su dugi oko 150 metara s periodom od 10-ak sekundi. Tsunami se kreće jako brzo, često i brže od 750 km/sat u dubokom dijelu oceana. U plićoj vodi zbog trenja na dnu tsunami usporava, a posebno u dijelu bliže dnu, što uzrokuje naglo nagomilavanje vode u gornjim dijelovima i formiranje razornog vala čija visina u trenutku naleta na obalu zna preći i 30 metara. Tako je i bilo u slučaju ovog zadnjeg katastrofalnog tsunamija.

Tsunami u svom razvoju prolazi 4 faze:


Nastajanje tsunamija (prema USGD)

Faza 1. – Nastajanje – Dogodi se podvodni potres, a svaki potres uzrokuje dva tipa seizmičkog vala – P-tip (longitudinalni kompresijski) koji pomiče zemlju uzdužno i S-tip (transverzalni) koji pomiče zemlju poprečno. (Napomena: P-valovi se kreću puno brže, pa seizmolozi iz razlike vremena dolaska P vala i S vala određuju udaljenost potresa.). Na mjestu potresa S valovi uzrokuju vertikalno pomicanje morske vode iznad područja potresa. Tako prenesena energija potresa rezultira horizontalnim pokretanjem morske vode i stvaranjem te pokretanjem tsunami vala.

Faza 2. – Podjela – Nekoliko minuta nakon potresa formiraju se dva vala – jedan koji putuje prema prema obali i drugi koji putuje prema dubljem dijelu oceana. Prvi se zove lokalni tsunami, a drugi daleki tsunami. Visina svakog vola je otprilike polovica visine osnovno nastalog vala. Brzina kojom se valovi kreću je proporcionalna drugom korijenu dubine mora na mjestu potresa, što znači da tsunami koji je nastao u dubokom dijelu oceana putuje puno brže od tsunamija nastalog u plitkom moru.

Faza 3. - Pojačanje – Nekoliko se pojava događa kada tsunami dođe u plitko more. Najočitije je to da mu se visina naglo povećava, ali mu se isto tako i perioda (razmak između dva vala) smanjuje i val se usporava. Daleki tsunami se i dalje kreće velikom brzinom i kada na drugoj strani naleti na kopno dogodi se isto što se događa i lokalnom tsunamiju.

Faza 4. – Porast razine (plavljenje) – Konačna posljedica tsunamija je poplavljivanje velikog obalnog područja. Morska razina naraste puno više nego li je normalno područje plime i oseke. Kada se govori o tsunamiju onda svatko od nas vidi veliki – gigantski val, nešto kao surferski val koji se povija u gornjem dijelu pa poklapa sve na što naiđe na obali (Čak je i u Microsofovoj Encarti takav crtež tsunamija – vidi sliku). Tako su ga i umjetnici najčešće slikali. Međutim stvarni tsunami nije takav. On obično dolazi kao jaka i vrlo brza plima (nagli, lokalni porast razine mora). Najveće štete koje tsunami napravi su uzrokovane jakom strujom koja nosi sve pred sobom. Tsunami prodire na kopno puno dublje nego li bi prodro običan val iste veličine.


Pogrešni crtež tsunamija. Na kraju se ne razvija veliki val s prelijevanjem, već tsunami dolazi kao brzo rastuća plima.

Što se događa nakon toga ? Nakon poplave dio energije se reflektira natrag na otvoreni ocean . Dodatno tsunami uzrokuje i poseban tip vala nazvan rubni val koji putuje naprijed - natrag, paralelno s obalom. To rezultira vračanjem tsunamija na isto mjesto nekoliko puta za redom. Što više, zbog kompleksne fizike tsunamija, prvi val najčešće i nije najveći, pa se područje obale koju je tsunami pogodio treba izbjegavati i nekoliko sati nakon tsunamija.

I na kraju, ako vas zanima, pogledajte animaciju nastanka tsunamija koji je 17.07.1998. nastao uz obale Papue Nove Gvineje i ubio više od 3.000 ljudi. Samo kliknete na sliku ispod.


Animacija nastanka i širenja tsunamija (1.4 Mb)

Animacija je velika 1.4 Mb. Nešto kraću računalnu simulaciju u wmv formatu (274 kb) možete vidjeti ako kliknete na sliku ispod.


Računalna simulacija širenja tsunamija (0.3 Mb)


Više animacija možete naći na stranici Tsunami Research, a možete i pratiti linkove na stranici o tsunamiju Unated States Geografic Department-a (USGA).

A u našem tekstu na kraju dodajmo još samo par slika.

Jedna od rijetkih slika tsunamija na otvorenom moru	Vodeni zid dolazi do obale
U unutrašnjosti otoka to izgleda ovako.	Slika je snimljena na otoku FIJI
Posljedice tsunamija.	Posljedice tsunamija