preskoči na sadržaj

Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Login
e-Dnevnik poveznica

Koliko je sati ?

Skockajte web! 2012

Anketa (mala)
Da li pročitaš knjigu koju posudiš u školskoj knjižnici?







Koliko je stupnjeva?

Weather Widget

Tko je trenutno online!  

Brojač posjeta
Ispis statistike od 4. 9. 2011.

Ukupno: 1280587
Ovaj mjesec: 3971
Ovaj tjedan: 625
Danas: 60
Sandučić povjerenja

Kalendar
« Svibanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Raspored zvonjenja

Raspored zvonjenja

 

PRIJE PODNE

1.            8:00       -              8:45

2.            8:50       -              9:35

veliki odmor      9:35  -  9:45      - podjela hrane za učenike od 1. - 4. razreda      

3.            9:45       -              10:30

veliki odmor 10:30    - 10:40    - podjela hrane za učenike od5. - 8. razreda

4.            10:40     -              11:25

5.            11:30     -              12:15

6.            12:20     -              13:05

 

POSLIJE PODNE

1.            13:15     -              14:00

2.            14:05     -              14:50

veliki odmor      14:50   -   15:05           

3.            15:05     -              15:50

4.            15:55     -              16:40

5.            16:45     -              17:30

6.            17:35     -              18:20

Logo škole i QR Code

 


QRCode

QR CODE

Vijesti iz MZOS
Korisni linkovi
Lista linkova je prazna
 

Astronomija je znanost koja se bavi opažanjem i objašnjavanjem pojava izvan Zemlje i njezine atmosfere. Astronomija proučava porijeklo, razvoj, fizička i kemijska svojstva nebeskih tijela: zvijezda, zvjezdanih sustava, planeta, crnih rupa i drugih objekata u svemiru, kao i procesa koji se događaju u njima. Osobe koje se bave astronomijom zovu se astronomi.

Astronomija je jedna od znanosti u kojima amateri još uvijek imaju posebnu ulogu u otkrivanju i promatranju tranzicijskih pojava.

Riječ astronomija potječe iz starogrčkog i u slobodnom prijevodu znači "zakon o zvijezdama". Astronomiju treba razlikovati od astrologije koja je pseudoznanost o predviđanju ljudske sudbine promatranjem putanja zvijezda i planeta.

 

POVIJEST ASTRONOMIJE

Astronomija je vjerojatno jedna od najstarijih znanosti, a u najranije doba izučavalo se kretanje Sunca, Mjeseca, planeta i zvijezda.

Astronomija je bila važna u određivanju kalendara, posebno nakon pojave ratarstva jer se kalendarom određivalo vrijeme početka i svršetka godišnjih doba (proljeće, ljeto, jesen, zima) i u skladu s njima vrijeme sjetve i žetve. Astronomija je također imala jako velik utjecaj na razvoj čovječanstva jer su prikupljeno znanje i iskustvo unaprijedili ekonomiju, trgovinu, pomorstvo.

Stonehenge, poznati megalitski spomenik nastao je u razdoblju 3100. - 1500. g. pr. Kr. i smatra se da je imao funkciju zvjezdarnice, što svjedoči o ulozi koje je promatranje neba igralo u životu ljudi eneolitika.

PODJELA ASTRONOMIJE

Podjela prema predmetu promatranja:

  • Astrobiologija proučava nastanak i evoluciju bioloških sustava u svemiru.
  • Astrognozija je grana astronomije koja se bavi vještinom prepoznavanjem zviježđa i nebeskih objekata na nebu.
  • Astrometrija se bavi proučavanjem putanja nebeskih tijela u svemiru i njihovim promjenama, određuje koordinatne sustave i proučava kinematiku nebeskih tijela.
  • Kozmologija proučava porijeklo i razvoj svemira kao cjeline.
  • Galaktička astronomija bavi se proučavanjem strukture i dijelova naše galaktike - Mliječne staze.
  • Izvangalaktička astronomija bavi se proučavanjem tijela izvan Mliječne staze.
  • Galaktička formacija i evolucija proučava formiranje zvjezdanih sustava (galaksija) i njihov razvoj.
  • Planetarne znanosti proučavaju planete sunčevog sustava.
  • Stelarna astronomija proučava zvijezde.
  • Stelarna evolucija proučava razvoj zvijezde od njezina stvaranja do svršetka.
  • Zvjezdana formacija proučava uvjete i sile koje djeluju u unutrašnjosti oblaka plina i dovode do stvaranja zvijezde.

Podjela prema načinu istraživanja :

Danas se astronomski podaci najvećim dijelom dobivaju analizom elektromagnetskih valova ali i subatomskih čestica (elektrona, protona, neutrina). U bliskoj budućnosti očekuje se i proučavanje gravitacijskih valova. Astronomiju tradicionalno dijelimo prema promatranom dijelu elektromagnetskog spektra:

  • Optička astronomija: astronomija u dijelu elektromagnetskog spektra vidljivog ljudskim okom (valne duljine 400 - 800 nm).
  • Infracrvena astronomija: astronomija u infracrvenom dijelu elektromagnetskog spektra (valne duljine 700nm - 1mm) .
  • Radio astronomija: astronomija koja koristi instrumente slične radio/televizijskim antenama za istraživanje u području elektromagnetskih valova centimetarske i milimetarske duljine (valne duljine 30cm - 1mm).
  • Astronomija u području visokih energija ili astronomija u rendgenskom (X), ultraljubičastom i gama elektromagnetskom spektru:
    • Rendgenska astronomija - (valne duljine 5pm -10nm)
    • Astronomija u ultraljubičastom području - (valne duljine 380nm - 10nm}
    • Astronomija gama zraka


Dok se u optičkoj i radio astronomiji opažanja mogu vršiti s površine Zemlje, astronomija u području visokih energija je primjenjiva jedino iz svemira ili visokih slojeva atmosfere korištenjem zrakoplova ili balona. Razlog tome je nepropusnost atmosfere za elektromagnetske valove kratkih valnih duljina. Slično tome, infracrveno zračenje koji dolazi iz svemira apsorbira vodena para u atmosferi, pa se opažanja provode sa suhih mjesta, visokih planinskih vrhova ili iz svemira.

 

 

 

 

Astronomsko društvo "Oton Kučera" Vinkovci

Društvo je osnovano 21. prosinca 2009. godine s ciljem unaprjeđenja odgojno-obrazovne i društvene djelatnosti u području astronomije, matematike, fizike, povijesti, kulture, turizma i srodnih područja znanosti. Trenutna web stranica društva je: www.kalendarorion.com.

 

 

 

Desna obala Dunava u istočnoj Hrvatskoj je bila naseljena populacijom vučedolske kulture na početku trećeg tisućljeća prije Krista. Ovaj dominantni kulturni fenomen (u periodu između 2900.-2400. godine prije Krista) imao je velik utjecaj na ostale tadašnje kulture te je ostavio značajne tragove na sveukupno europsko nasljeđe.

     Ova je kultura postojala u vrijeme sumerskog perioda u Mezopotamiji, Starog kraljevstva u Egiptu (Doba piramida) i rane Troje (I. i II. razdoblje). Cjelokupni raspon ukrasa na vučedolskim posudama zasnovan je na Suncu i astralnom simbolizmu te Veneri i Marsu.

     Urezani ukras na posudi  koja je pronađena u vučedolskom sloju u Vinkovcima i čiji je nastanak datiran prije 2600. godine prije Krista prikazuje najpotpuniji europski (indo-europski) kalendar koji je zasnovan na astralnom simbolizmu s relevantnim  zviježđima za sva četiri godišnja doba. Kalendar je nastao u isto vrijeme kada i sumerski i egipatski kalendari, ali ni u kojem slučaju ne predstavlja njihovu repliku zato što je utemeljen na sjevernijoj, 45. paraleli. Klimatski uvjeti koji odgovaraju toj zemljopisnoj širini imaju za posljedicu četiri godišnja doba.

Određivanje godišnjih doba može se najbolje razumjeti na osnovu položaja i odnosa određenih  urezanih simbola koji označavaju signifikantne konstelacije pojedinačnih dijelova godine.

S obzirom na ovakav tisućljetni  utjecaj astronomije na ovo područje osnovano je i astronomsko društvo "Oton Kučera" u Vinkovcima u cilju promicanja  znanja i zapisa  iz astronomije kojima je Slavonija obilježena kroz povijest. Naravno ovo društvo promiče i nova znanja i tehnologije za sve zainteresirane. Posjeduju veliki moderni teleskop i u planu je gradnja  planetarija.

Teleskop astronomskog društva "Oton Kučera"  Vinkovci

Tko je bio Oton Kučera?

Prof.dr.sc. Oton Kučera,  sveučilišni profesor, fizičar, astronom. Rođen je u Petrinji 1. siječnja 1857. godine. Pučku školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Senju i Vinkovcima. Maturirao je 1873. godine. Studirao je matematiku, fiziku i astronomiju u Beču, a nakon završetka, 1877. vraća se u Vinkovce kao gimnazijski profesor. Godine 1886. napušta Vinkovce, odlazi u Slavonsku Požegu, zatim u Zagreb.

Kao srednjoškolski profesor piše svoje prve vrlo uspjele radove iz fizike i matematike, koje objavljuje u raznim novinama i časopisima. Godine 1899. godine stekao je zvanje doktora filozofije, od prosvjetnih vlasti postavljen je za učitelja matematike i fizike na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Inicijator je, osnivač i prvi predstojnik  Zvjezdarnice Hrvatskog prirodoslovnog društva od 5. prosinca 1903. kada je svečano otvorena na Popovu tornju u Zagrebu.

Matica hrvatska izdala mu je: "Crte o magnetizmu i elektricitetu" (1891.),  "Naše nebo" (1895.), "Vrijeme", "Crtice iz meterologije" (1897.), "Valovi i zrake" (1903.), "Gibanja i sile", "Crtice iz mehanike neba i zemlje" (1915.), "Novovjeki izumi - u znanosti, obrtu i umjetnosti -Telegraf i telefon bez žica" (1925.), napisao je više školskih knjiga za matematiku i fiziku, a objavio je velik broj studija za Jugoslavensku akademiju u Radu, Vjesniku, Pedagoškom vjesniku, i za Hrvatsko prirodoslovno društvo. Radovi su mu prevedeni na strane jezike, posebno na njemački. Svojim djelima, člancima i napisima nastojao je popularizirati prirodne znanosti među širim slojevima naroda.

Jedan je od inicijatora i utemeljivača Radio Zagreba (1924./26.), prvi je predsjednik Radio kluba Zagreb, surađuje s elektrotehničkim inženjerom Josipom Lončarom, isto tako vinkovačkim gimnazijskim učenikom.

Umro je u Zagrebu, 19. prosinca 1931. godine.

 

 

Astronomija i u našoj školi!!!!

Sve ozbiljno zainteresirane učenike sedmog i osmog razreda koje zanimaju osnove, nove teorije i aktualnosti iz svijeta astronomije, pozivamo na predavanja koja će se održavati svaku srijedu u tjednu B varijante od 18.00 sati u učionici fizike i tehničke kulture. Nakon predavanja planirano je promatranje noćnog neba uz pomoć teleskopa.

preskoči na navigaciju