preskoči na sadržaj

Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Login
e-Dnevnik poveznica

Popis udžbenika za

školsku godinu 2017./2018.

 

1. razred

2. razred

3. razred

4. razred

5. razred

6. razred

7. razred

8. razred

Koliko je sati ?

Skockajte web! 2012

Anketa (mala)
Da li pročitaš knjigu koju posudiš u školskoj knjižnici?







Koliko je stupnjeva?

Weather Widget

Tko je trenutno online!  

Brojač posjeta
Ispis statistike od 4. 9. 2011.

Ukupno: 931458
Ovaj mjesec: 3346
Ovaj tjedan: 562
Danas: 32
Sandučić povjerenja

Kalendar
« Listopad 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

Raspored zvonjenja

Prije podne

1. sat     8,00  –   8,45

2. sat     8, 50 –  9,35

Veliki odmor

3. sat       9,50 – 10,35

4. sat    10,40 – 11,25

5. sat    11,30 – 12,15

6. sat    12,20 – 13,05

 

Poslije podne

1. sat     13, 15 – 14,00

2. sat     14,05 –  14,50

Veliki odmor

3. sat    15,05 –  15,50

4. sat   15,55 –  16,40

5. sat    16,45 –  17-30

6. sat    17,35 –  18,20

Logo škole i QR Code

 


QRCode

QR CODE

Vijesti iz MZOS
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Korisni linkovi
Lista linkova je prazna
Likovna kultura

Voditelj kabineta Likovne kulture

Željko Begović, prof.


Nastavnici:

Željko Begović

  • 5. razredi
  • 7.b razred

Anamarija Barba

  • 6. razredi
  • 7. razredi
  • 8. razredi

UVOD
Program likovne kulture u osnovnoj školi temelji se na procesu istraživačkoga učenja i stvaranja. Struktura programa uvažava i prati razvojne faze učenikova likovnoga izražavanja i stvaranja, a od učitelja zahtjeva kreativan i fleksibilan pristup, temeljen na poznavanju likovne problematike kao i likovnog i psihofizičkog razvitka djece.
Obilježja dječjeg izraza u dobi od 1. do 4. razreda su spontanost, ekspresija, skladnost, ritmičnost te stapanje realnog i fantastičnog. Ciljevi nastave likovne kulture obuhvaćaju brojne elemente, od poticanja psihomotoričnoga razvitka, preko mašte, intelektualnoga razvitka do estetičke osjetljivosti i emocija. Likovnom izobrazbom učenici stječu trajna i uporabljiva znanja i vještine u svrhu likovnog izražavanja, odnosno vizualne komunikacije. Analitičko-misaoni procesi potiču kod učenika aktivan i stvaralački odnos prema okolini, razvijaju vizualnu
percepciju te proširuju kompetencije vizualnoga mišljenja. Rješavanjem likovnih problema učenici razvijaju sposobnosti praktičnoga oblikovanja i donošenja estetskih prosudba i odluka i na taj način oblikuju likovni govor. Nastava se likovne kulture temelji na doslovnom opažaju, istraživanju neposredne okoline i umjetničkoga djela, stvaralačkoj preradi informacija, poticanju spoznajnih procesa, istraživanju i vrjednovanju. Likovni se govor razvija preustrojem unutrašnjih veza među vizualnim znakovima i značenjima u osobnom iskustvu stvaralačkih procesa. Oblikuje se promatranjem, istraživanjem, likovnim stvaranjem i primjenom znanja o vizualno-likovnim elementima i njihovim odnosima.
Programski sadržaji potiču vizualnu znatiželju, otvorenost za stjecanje novih iskustava, osjetljivost za probleme te originalnost u njihovu rješavanju likovnotehničkim sredstvima. Također potiču razvoj svih stupnjeva divergentnoga mišljenja na području vizualnolikovnoga odgoja i obrazovanja. Umjetnička djela učenike uvode u svjetove različitih kultura i prirodnog okoliša, nadahnjuju ih i otvaraju mogućnost stvaranja osobnih svjetova tj. vlastitih stvarnosti za sebe. Sadržajem i oblikom program je prilagođen potrebama pomicanja paradigme znanja, likovnoga izražavanja i stvaralaštva početkom 21. stoljeća. Na već postojeće nastavne sadržaje, a u svezi s eksplozijom vizualnih obavijesti u likovnoj umjetnosti, dodali smo: grafički dizajn, video i kompjutorsku sliku u području plošnoga oblikovanja; umjetničku instalaciju, umjetničko oblikovanje svjetlom, happenning i performance u prostornom oblikovanju te etnoumjetnost, industrijski dizajn, arhitekturu i urbanizam u primijenjenom oblikovanju. Sadržaji i metode budućih kurikuluma kako su definirani sastavnicama Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda -HNOS-a (nastavne teme, ključni pojmovi, obrazovna postignuća, likovnoumjetnička djela) omogućuju recikliranje dosadašnjih nastavnih sadržaja na način primjeren ritmu i tijeku poučavanja. Specifičnosti nastavnoga predmeta likovne kulture očituju se i u tome da:

 

spoznaja u likovnoj kulturi u osnovnoj školi temelji se na praktičnom rješavanju likovnoga problema,
nastava razvija opće sposobnosti u likovnoj umjetnosti, stvaralačke sposobnosti, odgaja estetsku osjetljivost na primjerima umjetničkih likovnih djela i izražavanju učenika, što je mjerljivo,
HNOS sadrži elemente razlikovanja, pa je nužno uočiti kompetencije na više razina zahtjevnosti, ispod i iznad normalnog standarda,

svaki učenik može u potpunosti izraziti sebe, steći znanje i proširiti kompetencije vizualno-likovnoga mišljenja, što zahtijeva realizaciju nastave unutar blok- sata. Nastavni predmet likovna kultura obuhvaća sljedeća područja: crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i građenje
te dizajn, povezujući funkcionalno sadržaje svih navedenih područja. U skladu s tim područjima organizirane su
obvezne i izborne nastavne teme: Točka i crta, Ploha, Boja, Površina, Masa/volumen i prostor, a koje su zajedničke za sve razrede. Takvom se podjelom određuje je li riječ o oblikovanju na plohi (crtanje, slikanje, grafika), prostornom oblikovanju (modeliranje i građenje), liniji (plošna) ili linijskome (prostorna linijski istanjena masa). Za svaku nastavnu temu navedeni su ključni pojmovi (likovni problemi vezani uz likovni jezik) koji se obrađuju u nastavnim jedinicama. Nastavna tema sadrži dvije ili više nastavnih jedinica, prema tomu koliko je nastavniku potrebno kako bi obradio navedene ključne pojmove.
Nazivi nastavnih tema upućeni su učiteljima, ključni
pojmovi učenicima. Redoslijed je predložen, a ne
obvezujući. Uz teme su navedena i obrazovna postignuća
za učenike, po čemu se učenik razlikuje prije i poslije
učenja. Stoga se pri planiranju nastavne jedinice polazi od
postignuća za učenike i zadaća koje učitelj mora ispuniti, a
koje su navedene u napomenama. Na svakom se
nastavnom satu treba pokazati odgovarajuće
likovnoumjetničko djelo. Umjetničko djelo nije u funkciji
ilustracije motiva, već je ono konkretna ilustracija
likovnoga problema koji će učenici rješavati; treba
sadržajem, a ne temom odgovarati likovnom području.
Slično vrijedi i za povezanost s drugim nastavnim
predmetima. Iako se tematska korelacija najčešće ostvaruje
traženjem zajedničkoga motiva, korisnija je strukturalna
korelacija, u kojoj se nastavni predmeti povezuju na razini
zajedničkih pojmova što se usvajaju. Na odgojnoj razini
učenik tako stječe nazore i uvjerenja o unutarnjem
uređenju (strukturi) svijeta u kojem živi. Na taj se način
znakovno neočiglednim poveznicama proširuje na
značenjsko i spoznajno.
Nastavni plan i program za osnovnu školu Likovna kultura
51
LIKOVNA KULTURA
CILJ
Cilj je nastave likovne kulture stjecanje trajnih i
uporabljivih znanja, razvijanje sposobnosti i vještina u
likovnom izražavanju, odnosno vizualnoj komunikaciji.
Likovnom izobrazbom učenici razvijaju svoju vizualnu
percepciju i spoznajne vrijednosti kroz likovno
stvaralaštvo, proširuju kompetencije vizualnoga mišljenja.
Rješavanjem likovnih problema učenici razvijaju
sposobnosti praktičnoga oblikovanja i donošenja estetskih
prosudba i odluka te na taj način oblikuju likovni govor.
ZADAΔE
Cilj se nastave likovne kulture razlaže u tri temeljne
zadaće. Te zadaće određuju ključni oblici likovne
pismenosti učenika i upućuju na povezanost vizualne
percepcije, likovnog stvaralaštva i učenja.
Učenik treba steći i razvijati sljedeće sposobnosti, znanja
i stavove:
Sposobnosti
E usmjereno likovno opažanje
E razumijevanje i primjena likovnih tehnika i
sredstava
E samostalni i suradnički, praktični i stvaralački rad
E vizualno, kritičko i stvaralačko mišljenje
E likovna/vizualna komunikacija
E uspostavljanje korelacijskih veza nastave likovne
kulture sa sadržajima drugih nastavnih predmeta
E estetska prosudba likovnoga rada, umjetničkoga
djela i okoline
Znanja
E poznavanje i razumijevanja likovnih pojmova i
sadržaja iz nastavnih tema
E poznavanje i razumijevanje umjetničkih područja
slikarstva, kiparstva, arhitekture, primijenjene
umjetnosti i dizajna te novih medija
E poznavanje kulturne baštine (svjetska, nacionalna,
etno umjetnost)
Stavove
E pozitivan odnos prema estetskim vrijednostima
likovnoga rada (osobnoga i drugih učenika),
umjetničkoga djela te radnog i životnog okruženja
E zainteresiranost i skrb za kulturnu i prirodnu

 

 



 


 

 

preskoči na navigaciju