Na sjednici Generalne skupštine Europske poljoprivredne konfederacije, 1971. godine odlučeno je da se prvi dan proljeća, 21. ožujka obilježava kao Svjetski dan šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju, vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava.

Šumama je pokriveno 31% ukupne površine zemlje, 36 % od toga čine prašume i u njima se održava 80% biološke raznolikosti. Dom su za 300 milijuna ljudi.

U Hrvatskoj šume prekrivaju 47% teritorija, odnosno 26.083 četvornih kilometara. Šume, kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku imaju njezinu osobitu zaštitu, a s obzirom na to da je 78% šumskog zemljišta i šuma u državnom vlasništvu, država je ta koja se brine za njihovu biološku obnovu.

Gotovo 9.000 ljudi radi na poslovima očuvanja hrvatskih šuma, a ove je godine naglasak stavljen na zaštitu od požara. Područja na kojima je opasnost od izbijanja požara ljeti najveća nadziru se 24 sata, a na kraškom području djeluju osposobljene interventne skupine radnika, opremljene vozilima i alatom za prosijecanje prosjeka i početno gašenje požara. Uz to, 5% ukupnih prihoda od naknade za korištenje opće korisnih funkcija šuma uplaćuje se županijskim vatrogasnim zajednicama i jedinicama lokalne uprave i samouprave na kraškom području.

Šumski fond, većinom u državnom vlasništvu, potencijalno je jedno od najvećih nacionalnih bogatstava Hrvatske. Zakonom o šumama uređuje se uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom, radi održavanja biološke raznolikosti i gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti.

Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne, za razliku od mnogih europskih koje to nisu, što izaziva divljenje kod europskih poznavatelja šuma kada posjete hrvatske šume. Zbog intenzivne eksploatacije, u Europi su uništene autohtone šume koje su nadomještavane brzorastućim vrstama, te su sastavljene od jedne vrste drveća, koje na staništu gdje su posađene nisu autohtone, što ih čini posebno osjetljivima i ekološki manje stabilnim ekosustavima.

Kako kaže jedna stara kineska poslovica - Najbolje vrijeme da posadiš stablo bilo je prije 20 godina. Drugo najbolje vrijeme – je sad!

Izvor: http://stara.biosvijest.com