Najznačajniji tekst o sv. Mihaelu je onaj iz Otkrivenja: "Uto se zametnu rat u nebu koji je Mihael sa svojim anđelima morao voditi protiv Zmaja. Zmaj i njegovi anđeli prihvatiše borbu, ali je ne mogoše izdržati. I mjesta za njih više nije bilo u nebu. Bijaše izbačen veliki Zmaj, stara Zmija, koja se zove đavao - sotona, zavodnik cijeloga svijeta - bijaše zbačen na zemlju i bijahu zbačeni s njime njegovi anđeli" (Dn 12,7-9).

Ikonografija prikazuje sv. Mihaela kao ratnika u oklopu i s mačem u ruci. Crkva od najstarijih vremena ima veliko štovanje i duboku pobožnost prema svetom Mihaelu. Promatra ga kao moćnog anđela, koji je svojom zaštitom trajno prisutan.

Prema kalendaru Rimokatoličke crkve, blagdan sv. Mihovila slavi se 29. rujna. Na taj dan slavimo i preostala dva arhanđela: Sv. Gabriela i Sv. Rafaela.  Bogoslužje vrlo zorno ističe trostruku djelatnost sv. Mihovila u službi Crkve. On je borac, molitelj i pratitelj.

Molitva sv. Mihaelu se upotrebljava kao zaštita od zlih duhova i ta molitva je jedina egzorcistička molitva koja je dana na uporabu laicima uz dopuštenje Rimokatoličke Crkve. Svetog Mihovila podjednako štuju i Židovi i kršćani i muslimani.

Razni narodi štuju ga kao svoga zaštitnika, u Italiji je zaštitnik javne sigurnosti, a papa Pio XII.  proglasio ga je zaštitnikom radiologa. Njemačka i Engleska također ga od davnina slave kao svoga zaštitnika.

I u Hrvatskoj su u čast sv. Mihovilu podignute mnoge župne i podružne crkve, a neka mjesta nose njegovo ime, npr. Donji Miholjac, Miholec, Mihovljan itd. Sveti Mihovil zaštitnik je starog hrvatskog grada Šibenika, te Hrvatske policije i Hrvatske vojske.

                                                             Urban Cako i Andreas Antonio Šnajder, 7.c