Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna
| « Travanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Raspored zvonjenja
PRIJE PODNE
1. 8:00 - 8:45
2. 8:50 - 9:35
veliki odmor 9:35 - 9:45 - podjela hrane za učenike od 1. - 4. razreda
3. 9:45 - 10:30
veliki odmor 10:30 - 10:40 - podjela hrane za učenike od5. - 8. razreda
4. 10:40 - 11:25
5. 11:30 - 12:15
6. 12:20 - 13:05
POSLIJE PODNE
1. 13:15 - 14:00
2. 14:05 - 14:50
veliki odmor 14:50 - 15:05
3. 15:05 - 15:50
4. 15:55 - 16:40
5. 16:45 - 17:30
6. 17:35 - 18:20
„Moj je život predivna bajka, puna čudesnih i sretnih događaja. Kad sam bio dječak i krenuo u svijet, siromašan i bez prijatelja, došla mi je dobra vila i rekla: 'Izaberi svoj put u životu i cilj kojemu ćeš težiti, a onda, u slozi s razvojem tvojega uma i razuma, ja ću te voditi i štititi.' Moja sudbina nije mogla biti mudrija i sretnija. Priča o mome životu reći će svijetu ono što kaže i meni: 'Postoji dobri Bog koji sve stvari vodi u najboljem smjeru.'“
(Bajka moga života, 1855.)
Danski književnik Hans Christian Andersen rođen je 2. travnja 1805. u gradiću Odenseu. U Danskoj se smatra tvorcem danske realistične proze. Njegova djela prevedena su na više od 80 jezika i bila su nadahnuće za stvaranje mnogih kazališnih djela, baletnih predstava, filmova, skulptura i slika.
Andersen je bio sin siromašnog postolara i majke koja je poslije smrti muža morala raditi kao pralja. Mučno se probijao do književne afirmacije. U četrnaestoj godini Andersen se, bez redovnog školovanja i bez igdje ičega, zapućuje u Kopenhagen kako bi izučio kazališnu školu s baletom i pjevanjem. No, uskoro ga otpuštaju kao potpuno nedarovitog.
Uz pomoć pokrovitelja, direktora Kraljevskog kazališta, Jonasa Collina (za kojeg je radio dok se školovao), uspijeva završiti školovanje i studij na sveučilištu. U početku piše prozna i pjesnička djela, a nešto kasnije počinje svoja čuvena putovanja. Najprije po domovini, a onda i izvan domovine, gotovo po svim europskim zemljama, a naročito po Italiji, Francuskoj i Njemačkoj. Putovao je također i po Aziji i Africi sve vrijeme stvarajući nova djela. Nakon života ispunjenog bogatim književnim radom i putovanjima Andersen umire 4. kolovoza 1875. u Kopenhagenu kao počasni profesor i počasni građanin Odensea.
Njegovo prvo uspješno djelo bilo je: "Šetnja od Holmenskog kanala do istočne točke otoka Amagera" iz 1829. godine. No, tek je roman "Improvisatoren" (Improvizator, 1835.), koji je napisao nakon putovanja po Italiji, oslikavajući u njemu borbu mladog pisca za afirmaciju, uz bogate opise talijanskog narodnog života izazivalo divljenje i odmah bilo prevedeno na nekoliko stranih jezika. Međutim, kad su se pojavile njegove danas čuvene bajke publika i kritika na to su obratile jako malo pažnje, premda su one najbolje što je Andersen napisao i zbog čega je ušao među najomiljenija imena svjetske književnosti. Kao ni njegovi romantičarski romani, tako ni njegovi dramski radovi nemaju niti veće izražajnosti niti veće vrijednosti.
Andersenove priče ili bajke bile su u početku živa i dopadljiva prepričavanja onoga što je čuo u djetinjstvu, a kasnije ih je i sam stvarao. U njima se fantastično, legendarno i mitsko stapa s neposrednim, zbiljskim svijetom. S jedne strane, u njima je artistički domišljena fantastika pod utjecajem E.T.A. Hoffmana, a s druge neodoljiva naivnost i svježina narodne umjetnosti. Svi se ti momenti, pa i humorističan jezik, uspijevaju probiti i kroz prijevode, putem kojih su se njegove priče sve brže širile, potpomognute ilustracijama najboljih tadašnjih majstora te vještine. Iako motivi i temeljne teme Andersenovih bajki potječu iz zajedničkog kruga folklorne književnosti (npr. razni oblici praznovjerja, priče o vilama, patuljcima, prosjacima, kraljevima, princezama i životinjama), ne samo njihov izraz nego i unutarnji razvoj originalna je tvorevina.
Osnovni je nedostatak tih efikasnih proza, kad se najoštrije sudi, mjestimična prenaglašena plačljivost i sentimentalnost. Međutim, Anderson se i za to zna iskupiti blagom ironijom. Svoja mnoga i neumorna putovanja opisao je u putopisima koji su, upravo kao i njegova autobiografija "Mit Livs Eventyr" (Bajka mog života), neprestana priča o njegovom vlastitom životu: o borbi za književno djelo i slavu, ali sa smislom za humor i prema sebi samome. Gotovo dvije stotine njegovih priča (porijeklom iz danskog folklora, antičkog svijeta ili općeg indoeuropskog predanja) predstavljaju danas sam vrh književnosti te vrste. Njegove bajke pisane su isto toliko za odrasle koliko i za djecu. Andersenove bajke su prevođene na četrdesetak različitih jezika, a njegovih više od 150 priča za djecu označile i su ga kao jednu od najvećih figura svjetske literature. Neke od najpoznatijih bajki i priča su: Carevo novo ruho, Djevojčica sa žigicama, Kraljevna na zrnu graška, Palčica, Postojani kositreni vojnik, Ružno pače, Slavuj, Svinjar, Snježna kraljica, Mala sirena i dr.
S razlogom je baš rođendan Hansa Christiana Andersena ujedno i Međunarodni dan dječje knjige.
http://www.moljac.hr/biografije/andersen.htm
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
Kalendar obilježavanja
značajnih datuma u našoj školi i školskoj knjižnici
Božić (25. 12.)
Prosinac je mjesec adventa, darivanja, praštanja, radovanja, ljubavi, druženja, zajedništva. To je mjesec radosti i druženja sa svojim najbližima i onima koje volimo, pravimo planove za nove događaje i nadamo se ostvarenju svega što nismo mogli ostvariti u protekloj godini.
ŽELIMO VAM ČESTIT BOŽIĆ I RADOSNU NOVU GODINU!
Dan prava čovjeka – pravo na čitanje 10. 12.
Dan prava čovjeka obilježen je prigodno, uređenjem panoa, ali i održanom radionicom sa učenicima 2. b razreda u suradnji sa učiteljicom Anitom Krznarić. U okviru radionice knjižničarka Sanja Kovač upoznala je učenike sa dječjim pravima i odgovornostima, Konvenciji o pravima djeteta i pojmovima UN, UNICEF... Učenici su radili u skupinama zato što su trebali u tekstu pronaći pravo na koje se tekst odnosi te su predstavnici skupina svoje radove prezentirali pred ostalim ucenicima u razredu. Zaključci skupina su izloženi na plakatu Kuće humanosti, a nakon prezentacija skupina uslijedila je evaluacija radionice te podjela straničnika učenicima. Učenici 2. b razreda su ocijenili radionicu jako pozitivno (prosječna ocjena je 4,7) te su istaknuli da im se najviše svidjelo kada su učili o dječjim pravima i radili u skupinama.
KNJIŽEVNI SUSRET S BRANKOM PRIMORAC 27. 11.
Danas je održan književni susret ucenika 7. razreda sa književnicom Brankom Primorac. Ucenici su imali priliku pobliže upoznati cijenjenu književnicu, saznati zašto je počela pisati romane te dobiti motivaciju za čitanje njenog romana Maturalac koji je dobio nagradu „Mato Lovrak" za najbolji roman za mladež objavljen u 1993. godini. Knjiga je uvrštena u popis lektire za 7. razred osnovne i dostupna je u knjižnici naše škole.
Dan djece (20. 11.)
Dan djece je obilježen prigodno, uređenjem panoa (knjižničarski kutak) na kojem su učenici naše škole mogli pročitati više o dječjim pravima, Povelji osobnih sloboda...
Međunarodni dan tolerancije 16. 11.
16. studenog 1995. donešena je Deklaracija o načelima tolerancije. Što je zapravo tolerancija? Tolerancija potječe od latinske riječi tolerare što znači podnositi, trpjeti i uvažavati tuđa mišljenja i uvjerenja.
Zapravo, tolerancija je poštivanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti svjetskih kultura, oblika izražavanja i bivanja ljudi. Tolerancija se učvršćuje znanjem, otvorenošću, komunikacijom i slobodom misli, savjesti i uvjerenja.
Tolerancija kao mehanizam reagiranja na različitosti je presudna za svako demokratsko i otvoreno društvo, a budući da živimo u doba globalizacije u kojem smo „preplavljeni“ novim informacijama i kada smo svakodnevno suočeni s različitim idejama, stavovima i identitetima, potreba za tolerancijom je uvelike povećana.
Svjetski dan tolerancije obilježava se 16. 11.
Međunarodni dan školskih knjižnica 2012.
Hrvatsko knjižničarsko društvo ustanovilo je Dan hrvatskih knjižnica 11. studenoga, na dan donošenja prvoga hrvatskog zakona o knjižnicama, s ciljem bolje vidljivosti i prepoznatljivosti knjižnica i knjižničnih aktivnosti u javnosti, upoznavanja s mnogostrukim i važnim poslanjem i ulogom knjižnica u informiranju, obrazovanju i kulturi pojedinaca i zajednice u cjelini te razgradnje stereotipnih predodžbi o knjižnicama i knjižničarima.
Brojne će knjižnice obilježiti Dan hrvatskih knjižnica 2012.
Mi znamo da su školske knjižnice važne! To je potkrijepljeno i mnogim istraživanjima i u mnogim izvješćima koja pokazuju da školske knjižnice utječu na bolja postignuća učenika.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica je Školske knjižnice: Ključ za prošlost, sadašnjost i budućnost. Tako se zove i stručni skup koji Hrvatska udruga školskih knjižničara organizira kao središnju proslavu Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica. Stručni skup se održava 19. i 20. listopada u Zagrebu, Hotel Palace. Predavači su ugledni profesori s hrvatskih sveučilišta i predstavnici institucija koje se bave školskim knjižničarstvom. Pokrovitelj je Grad Zagreb.
Programi za Dan hrvatskih knjižnica 2012. godine se odvijaju pod sloganima:
Knjižnice probijaju sve granice. Neprofitno, a isplati se?
Osim proračunskih. Knjižnica!
Svjetski dan hrane (Dani kruha – 16. 10.)
Svjetski dan hrane (Dan kruha) obilježen je prigodnim uredjenjem panoa.
Mjesec hrvatske knjige (15. 10. – 15. 11.)
Manifestacija Mjesec hrvatske knjige nacionalna je manifestacija kojom se promiču knjige i čitanje, a u knjižnicama diljem Hrvatske obilježava se od 15. listopada do 15. studenoga.
Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a organizator su Knjižnice grada Zagreba.
Mjesec hrvatske knjige 2012. održat će se od 15. listopada do 15. studenoga 2012. godine sa središnjom temom posvećenoj Europskoj godini aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti. Od središnjih programa najavljujemo svečanost otvaranja manifestacije 15. listopada u 11,00 sati u Scheierovoj zgradi, Matice hrvatske 4 u Čakovcu, stručni skup u Samoboru, Interliber od 13. do 18. 11. ,
Nacionalni kviz za poticanje čitanja pod nazivom Ove su knjige nagrađene, provjeri zašto!, zajedničku akciju svih knjižnica 23.10. pod nazivom Čitajmo zajedno te obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica.
