preskoči na sadržaj

Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Login
e-Dnevnik poveznica

Popis udžbenika za

školsku godinu 2017./2018.

 

1. razred

2. razred

3. razred

4. razred

5. razred

6. razred

7. razred

8. razred

Koliko je sati ?

Skockajte web! 2012

Anketa (mala)
Da li pročitaš knjigu koju posudiš u školskoj knjižnici?







Koliko je stupnjeva?

Weather Widget

Tko je trenutno online!  

Brojač posjeta
Ispis statistike od 4. 9. 2011.

Ukupno: 914185
Ovaj mjesec: 3360
Ovaj tjedan: 547
Danas: 14
Sandučić povjerenja

Kalendar
« Lipanj 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Raspored zvonjenja

Prije podne

1. sat     7.30 – 8.15

2. sat     8.20 – 9.05

Veliki odmor

3. sat       9.20– 10.05

4. sat    10.10 – 10.55

5. sat    11.00 – 11.45

6. sat    11.50 – 12.30

 

Poslije podne

1. sat     12.45 – 13.30

2. sat     13.35 – 14.20

Veliki odmor

3. sat    14.35 – 15.20

4. sat    15.25 – 16.10

5. sat    16.15 – 17.00

6. sat    17.05– 17.50

Logo škole i QR Code

 


QRCode

QR CODE

Vijesti iz MZOS
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Korisni linkovi
Lista linkova je prazna
 

INFORMACIJSKA PISMENOST

 

           Suvremena je školska knjižnica informacijsko, medijsko i komunikacijsko središte kvalitetne škole koja radi po Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu. Ona je, kao izvor informacija i znanja, prije svega namijenjena učenicima i učiteljima za potrebe redovne nastave, ali i potpora svim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima škole, mjesto okupljanja i provođenja slobodnog vremena. Nositelj djelatnosti školske knjižnice je školski knjižničar od kojeg se očekuje profesionalni pristup u komunikaciji i radu, sposobnost razumijevanja korisničkih potreba te posjedovanje informacijskih vještina i znanja o svrsishodnoj uporabi informacija.

   Školske knjižnice, time što pružaju temelje za učenje i samostalno istraživanje, uvažavaju učenika onakvog kakav on jeste i utječu na njega kakav će biti i kako će   djelovati na svoje socijalno okruženje u daljnjem životu glede cjeloživotnog učenja i svoga odnosa prema znanju.

         Zadaća suvremene školske knjižnice prema HNOS-u je potpora obrazovnim ciljevima i zadacima zacrtanim nastavnim planom i programom škole. Na prvom mjestu treba osigurati pristup izvorima znanja koji će učenike potaknuti na različite ideje u procesu iskustvenog učenja i omogućiti im stjecanje stvaralačkog iskustva pri uporabi i kreiranju informacija. Ovo su preduvjeti za uspješna postignuća u učenju i razumijevanju, poticanju mašte i uživanju u čitanju, promicanju načela da su sloboda mišljenja i slobodan pristup informacijama polazišta za uspješno i odgovorno sudjelovanje u građanskom demokratskom društvu. Radi postizanja zacrtanih ciljeva nužna je suradnja s učenicima, nastavnicima, administrativnim osobljem i roditeljima.      

         Djelatnost knjižničara u školskoj knjižnici obuhvaća neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost, stručnu knjižničnu te kulturnu i javnu djelatnost.  

         U današnjem društvu informacijska pismenost je jedna od važnih sastavnica čovjekove pismenosti uopće. Ona uključuje razumijevanje i uporabu informacija iz konvencionalnih izvora, ali i onih koje su posredovane suvremenom tehnologijom. Upravo u edukaciji ove pismenosti školska knjižnica treba odigrati važnu ulogu jer poučava učenike samostalnom istraživačkom radu na različitim izvorima informacija, potiče u njih stvaralačko i kritičko mišljenje i samostalno pronalaženje, selektiranje i vrjednovanje informacija na svim razinama i u svim područjima. U ovim aktivnostima očituju se potpuna obrazovna kompetencija školskog knjižničara, uhodani proces uvođenja novih oblika učenja u obrazovni proces, usmjerenost prema uporabi novih tehnologija i uvježbavanje novih vještina i sposobnosti koje treba integrirati u nastavu.

         Samostalnost u uporabi izvora informacija i znanja pretpostavlja snalaženje u svim knjižnicama i  služenje njihovom građom, poznavanje klasifikacijskih načela, korištenje raznovrsnih kataloga, bibliografija, referentne zbirke i drugih izvora bez kojih nema učenja, a ni kvalitetnog provođenja slobodnog vremena.

         Timskim radom školskog knjižničara i učitelja omogućuje se međupredmetno povezivanje sličnih ili zajedničkih nastavnih sadržaja iz područja informacijske i čitalačke pismenosti, kako pri planiranju tako i u ostvarenju, čime se znatno smanjuje opterećenost učenika. Program rada školske knjižnice može biti namijenjen učenicima, učiteljima, roditeljima ili svim korisnicima zajedno, a razlikuje se u zadaćama i ciljevima.

 

Biserka Šušnjić, viša savjetnica u Zavodu za školstvo RH

 

 

preskoči na navigaciju