Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Poznavanje zakonitosti učenja i pamćenja može imati vrlo korisnu praktičnu primjenu. Ono nam može olakšati i učiniti učinkovitijim vlastito učenje i pamćenje. Evo nekoliko savjeta kako treba organizirati učenje da u što kraćem roku i uz što manje muke naučimo što više.

1. Dobro je imati stalno mjesto za rad. Ako naviknemo učiti uvijek na istom mjestu (npr. za radnim stolom), to nam uvelike olakšava početak učenja.

2. Treba smanjiti mogućnost pada koncentracije. To znači da treba imati čist stol, ne gledati kroz prozor, ne gledati TV…

3. Napravite plan.

 Najbolje je da prije učenja neobavezno prelistate sadržaj koji želite naučiti. Zapitajte se: Kako je sadržaj organiziran? Koje teme trebam naučiti? Koliko mi je vremena potrebno? To će vam omogućiti organizaciju sadržaja u smislene cjeline i vremensko planiranje učenja. Bolje je planirati učenje manjih cjelina i toga se držati, negoli postaviti preambiciozan plan kojeg je teško ostvariti.

4. Nagradite se.

Za ispunjenje plana učenja nagradite se malim nagradama. Različite ljude motiviraju različite stvari. Napravite popis od nekoliko aktivnosti koje volite, npr. odlazak u kino, sportske aktivnosti ili nešto drugo. Kad naučite nešto što ste planirali, nagradite se nečim s tog popisa.

5. Izbjegavajte dosadu i neugodne emocije.

Ako vam je učenje nekog gradiva dosadno i neugodno, može se dogoditi da tu neugodu povežete s učenjem općenito ili s mjestom na kojem stalno učite. U trenutku kada osjetite dosadu i neugodu, primijetite kako vam misli lutaju ili niste koncentrirani, prekinite učenje na trenutak i malo se odmorite (no to vam ne smije biti izgovor za neispunjenje plana učenja).

6. Učite s razumijevanjem.

Učinite sadržaj koji učite što smislenijim za vas osobno. Povežite ga s drugim informacijama koje imate o njemu. Važno je dobro razumjeti ono što učite. Što se ne razumije, brzo nestaje iz pamćenja. Zbog toga je važno da sadržaj prepričate svojim riječima. Npr. ukoliko nešto više puta samo pročitate, vjerojatno ćete naučiti manje nego ukoliko o pročitanom razmislite, uvidite bitne elemente i svojim ih riječima prepričate.

7. Prenaučite sadržaj.

Nikada nemojte prekinuti učenje u trenutku kada sadržaj učenja možete prvi puta izgovoriti. Znanje ćete morati pokazati u težim uvjetima od onih prilikom učenja. Vjerojatno učite u opuštenoj i mirnoj okolini. Pri odgovaranju ili testiranju u školi možda ćete imati tremu ili osjećati strah, možda će biti buka ili nećete imati dovoljno vremena za razmišljanje. Ukoliko gradivo prenaučite, tada će vam otežane okolnosti prilikom dosjećanja manje smetati.

8. Ispitujte se.

 Najviše se zaboravlja nedugo nakon učenja. Stoga provjeravajte svoje znanje u više navrata- neposredno nakon učenja, nekoliko sati kasnije, drugi dan, itd. Povratne informacije o uspješnosti učenja su vrlo važne. Često se događa da precijenimo vlastito znanje. Može nam se činiti da sve znamo, a onda se ne možemo sjetiti onoga što smo učili. U tom slučaju smo gradivo naučili samo na razini prepoznavanja. Ukoliko sami ne provjerimo svoje znanje, ne možemo biti sigurni znamo li nešto na razini prepoznavanja ili se toga možemo i samostalno dosjetiti.

9. Spriječite „miješanje gradiva“.

Nemojte učiti više predmeta odjednom. Ako baš morate učiti više sadržaja u kratkom vremenu, neka oni budu različiti. Učenje jedne vrste gradiva može negativno utjecati na uspješnost učenja druge vrste gradiva koja je slična. Ako su predmeti slični, može doći do miješanja (npr. ako učimo engleski i njemački jezik neposredno jedan za drugim , možemo „pobrkati“ pojmove). Dakle, slične sadržaje treba učiti odvojeno, nakon određenog vremena. Npr. ako trebamo učiti ili pisati zadaću iz kemije, biologije i engleskog najbolje je prvo učiti kemiju, zatim napisati zadaću iz engleskog i na kraju učiti biologiju.

10. Učite dulje vrijeme.

 Bavite se gradivom dulje vrijeme. Ukoliko mnogo informacija zapamtite u kratkom vremenu, vjerojatno ćete većinu brzo zaboraviti. Što se brzo nauči, vrlo često se brzo i zaboravi. Zato je važno da se ne dovodite u vremenski tjesnac i ne učite „kampanjski“. Bolje je učiti manje cjeline kroz više dana, nego puno gradiva odjednom.

11. Koristite mnemotehnike.

Mnemotehnike su postupci koji olakšavaju pamćenje. Postoji više takvih metoda. Na primjer, u jednoj se koristi povezivanje sadržaja koji se želi upamtiti s nekim drugim sadržajem koji se lakše pamti. Tako osoba koja bolje pamti riječi od brojeva, može povezati pojedine brojeve s riječima (npr. jedan-žedan; devet-krevet, itd.) i umjesto brojeva pamtiti riječi. Pamćenje si možemo olakšati tako da koristimo skraćenice ili asocijacije s nekim drugim pojmovima. Kad učimo nešto nabrajati možemo si pomoći tako da naučimo nabrajati početna slova pojmova koja će nam onda pomoći da se prisjetimo cijelih riječi.