Učenici 7. i 8. razreda naše škole u ranim su jutarnjim satima 25. travnja 2025.  krenuli na dvodnevni izlet u Zagorje. Na odredište smo stigli nakon dugih, ali i zabavnih, pet sati vožnje.

Prvo smo razgledali dvorac Trakošćan koji je zaštićeno kulturno dobro od nacionalnoga značaja. Povijesnu i prirodnu cjelinu čine dvorac, okolne građevine te park-šuma i jezero. Uživali smo u razgledavanju koje nas je vratilo u davnu prošlost.

U ne tako davnu prošlost vratio nas je i posjet brdu nad Kumrovcem na kojem se nalazi spomen-dom u bivšoj državi poznat pod imenom Spomen-dom boraca NOR-a i omladine Jugoslavije u Kumrovcu. Tu je i rodna kuća Josipa Broza Tita. Uživali smo promatrajući divnu prirodu i  narodno graditeljstvo zagorskoga kraja.

Odsjeli smo u Tuhelju. Nakon smještaja prepustili smo se čarima Tuheljskih toplica.

Doživjeli smo bezvremensku arhitekturu ukomponiranu s prirodom. Osjetili smo moć ljekovite termalne vode i zaplivali Vodenim planetom čiji će splet unutarnjih i vanjskih vodenih atrakcija probuditi naše emocije.

Večera nas je nahranila, ali i probudila naša čula svojim divnim okusom.

Boravak u disco klubu bio je nastavak uživanja.

Sljedeći smo se dan još jednom okupali, spakirali stvari i krenuli put Oroslavja u Park znanosti.

Jedinstven je to projekt u Hrvatskoj.

Zamišljen je s ciljem promocije znanja i znanosti, vođen idejom opremanja površina interaktivnim edukativnim sadržajem namijenjenim svim dobnim skupinama.

Zadnje nam je odredište bilo Donja Stubica. Posjetili smo spomenik Rudolfa Perešina, jednoga od najpoznatijih pilota HRZ-a. Posthumno je promaknut u čin stožernog brigadira. Perešin je zarobljen 1995. godine kada mu se gubi svaki trag. Tri godine poslije njegovi posmrtni ostaci napokon su predani njegovoj obitelji. 

Prisjetili smo se još jednoga junaka, ali iz davne prošlosti.

Gupčeva lipa nalazi se neposredno do mjesne crkve Sv. Jurja u Gornjoj Stubici i jedini je živi svjedok seljačke bune iz 1573. godine.

Ispod njezinih grana je prema narodnoj predaji seljački vođa Ambroz (Matija) Gubec okupljao svoje istomišljenike i ustanike.

Danas, Gupčeva lipa ima visinu od 9 m, opseg njezina debla iznosi 4,90 m, a prsni promjer 1,57 m. Starošću i dimenzijama, karakterističnim izgledom, impozantnim granama i izbojcima, lipa predstavlja prirodnu rijetkost.

Lipa je značajna i kao povijesni spomenik, tako je 1957. godine proglašena spomenikom prirode i stavljena pod zaštitu države te je zaštićeni spomenik kulture.

Iz daleke prošlosti vraćamo se u sadašnjost i našim kućama dolazimo u kasnim noćnim satima.

                                                                                                              Anja Mrgan, 8.b