Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna
| « Travanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Raspored zvonjenja
PRIJE PODNE
1. 8:00 - 8:45
2. 8:50 - 9:35
veliki odmor 9:35 - 9:45 - podjela hrane za učenike od 1. - 4. razreda
3. 9:45 - 10:30
veliki odmor 10:30 - 10:40 - podjela hrane za učenike od5. - 8. razreda
4. 10:40 - 11:25
5. 11:30 - 12:15
6. 12:20 - 13:05
POSLIJE PODNE
1. 13:15 - 14:00
2. 14:05 - 14:50
veliki odmor 14:50 - 15:05
3. 15:05 - 15:50
4. 15:55 - 16:40
5. 16:45 - 17:30
6. 17:35 - 18:20
28. siječnja 2002. god. umrla je švedska književnica Astrid Lindgren, posebno poznata po svom romanu Pipi Duga Čarapa, po kojemu je snimljeno više igranih i animiranih filmova...
Djela su joj prevedena na gotovo osamdeset jezika, objavljena u više od sto zemalja što je nedvojbeno svrstava među najpopularnije pisce književnosti za djecu.
Odrasla je na imanju u južnoj švedskoj pokrajini Småland, u obitelji punoj ljubavi, brige i − priča. Odmalena je njezin talent bio izražen te su joj od ranog djetinjstva proricali da će biti spisateljica. Djetinjstvo na malenom seoskom posjedu bit će česta tema njezinih književnih ostvarenja.
Godine 1944. je knjigom Britt-Marie lättar sitt hjärta (Britt-Marie otvara svoje srce) osvojila drugo mjesto na natjecanju što ga je raspisala nakladnička kuća Rabén & Sjögren. Sljedeće je godine pobijedila romanom Pipi Duga Čarapa .
Pipi Duga Čarapa (šved. Pippi Långstrump, ili cijelim imenom Pippilotta Viktualia Rullgardina Krusmynta Efraimsdotter Långstrump), je najpoznatiji izmišljeni lik švedske spisateljice za djecu Astrid Lindgren. Knjige o Pipi Duga Čarapi prevedene su na 92 različita jezika. Pipi je neobična djevojčica. Posebice 1940-ih, kada su izdane knjige, mogla se doživjeti kao kontroverzna: Ona je najjača djevojčica na svijetu, ima pjege i crvene pletenice koje stoje uspravno, proturiječi odraslima i neodgojena je. Živi bez roditelja u kući zvanoj Villa Villekulla zajedno sa svojim pjegavim konjem Lilla gubben (hr. malim prijateljem) i majmunom Gospodinom Nilssonom. Njena mama je na nebu, otac Efraim Långstrump je kralj crnaca na otoku Kurrekurreduttön u južnom moru, a ona ima vreću punu zlatnika.
Priče kojima je stekla svjetsku slavu, one koje govore o pustolovinama Pipi Duge Čarape nastale su u najtežim trenucima u životu Astrid Lindgren, kada je njegovala svoju teško bolesnu kćer Karin.
Od 1946. do svoga umirovljenja 1970. radila je kao urednica za dječju književnost kod nakladnika Rabén & Sjögren.
Časopis Damernas värld poslao ju je 1948. u Sjedinjene Američke Države kao svojevrsnog dopisnika gdje se neposredno suočila s diskriminacijom nebjelačkog stanovništva. Boravak u Americi inspirirao ju je za pisanje knjige Kati i Amerika (Kati u Americi).
Gotovo 120 naslova obrađuje širok raspon tema: od djetinjstva u selu i gradu, problema odrastanja kao što je osamljenost (Mio, min Mio − Mio, moj Mio), kriminalističkih priča, na primjer one o detektivu Kalleu Blomkvistu, sučeljavanja s teškim trenucima u životu kao sto je smrt u obitelji romanom Braća Lavljeg Srca. Često vrlo komična kao u serijalu o Emilu iz Lönneberga. A nerijetko je koristila i fantastične elemente poput onih u pričama o najjačoj djevojčici na svijetu, Pipi. Interesantno je da je roman po izlasku izazvao podijeljeno mišljenje jer glavna junakinja ima, u najmanju ruku, kontroverzne stavove prema općem poretku u društvu. Francuski je prijevod zbog anarhije i provokativnoga karaktera sve do 1995. izdavan u cenzuriranoj verziji.
Prema mnogim njezinim djelima snimljeni su filmovi za djecu, a kasnije, iako se dugo tome protivila, i animirani filmovi.
Osim po svojim književnim djelima, Astrid Lindgren je poznata i kao aktivistica u borbi za prava djece i prava životinja. Zbog svoga zalaganja za pravdu, ravnopravnost i nenasilje za života je bila smatrana jednim od najvećih moralnih autoriteta u Švedskoj. Dobila je i mnoga priznanja za svoj humani rad; nagrada Right Livelihood Award (poznata i kao alternativna Nobelova nagrada) samo je jedna od najpoznatijih.
Dobitnica je i mnogih nagrada za književnost, između ostaloga i Nagrade Hansa Christiana Andersena 1958., najprestižnije nagrade za književnost za djecu i mlade.
Nakon njene smrti 2002. Švedska je vlada osnovala književnu nagradu njoj u sjećanje, koja nosi njeno ime. Iznosom od 5 mil. švedskih kruna to je najveća nagrada za književnost za djecu.
Izvori:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Astrid_Lindgren
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
Kalendar obilježavanja
značajnih datuma u našoj školi i školskoj knjižnici
Božić (25. 12.)
Prosinac je mjesec adventa, darivanja, praštanja, radovanja, ljubavi, druženja, zajedništva. To je mjesec radosti i druženja sa svojim najbližima i onima koje volimo, pravimo planove za nove događaje i nadamo se ostvarenju svega što nismo mogli ostvariti u protekloj godini.
ŽELIMO VAM ČESTIT BOŽIĆ I RADOSNU NOVU GODINU!
Dan prava čovjeka – pravo na čitanje 10. 12.
Dan prava čovjeka obilježen je prigodno, uređenjem panoa, ali i održanom radionicom sa učenicima 2. b razreda u suradnji sa učiteljicom Anitom Krznarić. U okviru radionice knjižničarka Sanja Kovač upoznala je učenike sa dječjim pravima i odgovornostima, Konvenciji o pravima djeteta i pojmovima UN, UNICEF... Učenici su radili u skupinama zato što su trebali u tekstu pronaći pravo na koje se tekst odnosi te su predstavnici skupina svoje radove prezentirali pred ostalim ucenicima u razredu. Zaključci skupina su izloženi na plakatu Kuće humanosti, a nakon prezentacija skupina uslijedila je evaluacija radionice te podjela straničnika učenicima. Učenici 2. b razreda su ocijenili radionicu jako pozitivno (prosječna ocjena je 4,7) te su istaknuli da im se najviše svidjelo kada su učili o dječjim pravima i radili u skupinama.
KNJIŽEVNI SUSRET S BRANKOM PRIMORAC 27. 11.
Danas je održan književni susret ucenika 7. razreda sa književnicom Brankom Primorac. Ucenici su imali priliku pobliže upoznati cijenjenu književnicu, saznati zašto je počela pisati romane te dobiti motivaciju za čitanje njenog romana Maturalac koji je dobio nagradu „Mato Lovrak" za najbolji roman za mladež objavljen u 1993. godini. Knjiga je uvrštena u popis lektire za 7. razred osnovne i dostupna je u knjižnici naše škole.
Dan djece (20. 11.)
Dan djece je obilježen prigodno, uređenjem panoa (knjižničarski kutak) na kojem su učenici naše škole mogli pročitati više o dječjim pravima, Povelji osobnih sloboda...
Međunarodni dan tolerancije 16. 11.
16. studenog 1995. donešena je Deklaracija o načelima tolerancije. Što je zapravo tolerancija? Tolerancija potječe od latinske riječi tolerare što znači podnositi, trpjeti i uvažavati tuđa mišljenja i uvjerenja.
Zapravo, tolerancija je poštivanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti svjetskih kultura, oblika izražavanja i bivanja ljudi. Tolerancija se učvršćuje znanjem, otvorenošću, komunikacijom i slobodom misli, savjesti i uvjerenja.
Tolerancija kao mehanizam reagiranja na različitosti je presudna za svako demokratsko i otvoreno društvo, a budući da živimo u doba globalizacije u kojem smo „preplavljeni“ novim informacijama i kada smo svakodnevno suočeni s različitim idejama, stavovima i identitetima, potreba za tolerancijom je uvelike povećana.
Svjetski dan tolerancije obilježava se 16. 11.
Međunarodni dan školskih knjižnica 2012.
Hrvatsko knjižničarsko društvo ustanovilo je Dan hrvatskih knjižnica 11. studenoga, na dan donošenja prvoga hrvatskog zakona o knjižnicama, s ciljem bolje vidljivosti i prepoznatljivosti knjižnica i knjižničnih aktivnosti u javnosti, upoznavanja s mnogostrukim i važnim poslanjem i ulogom knjižnica u informiranju, obrazovanju i kulturi pojedinaca i zajednice u cjelini te razgradnje stereotipnih predodžbi o knjižnicama i knjižničarima.
Brojne će knjižnice obilježiti Dan hrvatskih knjižnica 2012.
Mi znamo da su školske knjižnice važne! To je potkrijepljeno i mnogim istraživanjima i u mnogim izvješćima koja pokazuju da školske knjižnice utječu na bolja postignuća učenika.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica je Školske knjižnice: Ključ za prošlost, sadašnjost i budućnost. Tako se zove i stručni skup koji Hrvatska udruga školskih knjižničara organizira kao središnju proslavu Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica. Stručni skup se održava 19. i 20. listopada u Zagrebu, Hotel Palace. Predavači su ugledni profesori s hrvatskih sveučilišta i predstavnici institucija koje se bave školskim knjižničarstvom. Pokrovitelj je Grad Zagreb.
Programi za Dan hrvatskih knjižnica 2012. godine se odvijaju pod sloganima:
Knjižnice probijaju sve granice. Neprofitno, a isplati se?
Osim proračunskih. Knjižnica!
Svjetski dan hrane (Dani kruha – 16. 10.)
Svjetski dan hrane (Dan kruha) obilježen je prigodnim uredjenjem panoa.
Mjesec hrvatske knjige (15. 10. – 15. 11.)
Manifestacija Mjesec hrvatske knjige nacionalna je manifestacija kojom se promiču knjige i čitanje, a u knjižnicama diljem Hrvatske obilježava se od 15. listopada do 15. studenoga.
Pokrovitelj manifestacije je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a organizator su Knjižnice grada Zagreba.
Mjesec hrvatske knjige 2012. održat će se od 15. listopada do 15. studenoga 2012. godine sa središnjom temom posvećenoj Europskoj godini aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti. Od središnjih programa najavljujemo svečanost otvaranja manifestacije 15. listopada u 11,00 sati u Scheierovoj zgradi, Matice hrvatske 4 u Čakovcu, stručni skup u Samoboru, Interliber od 13. do 18. 11. ,
Nacionalni kviz za poticanje čitanja pod nazivom Ove su knjige nagrađene, provjeri zašto!, zajedničku akciju svih knjižnica 23.10. pod nazivom Čitajmo zajedno te obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica.
