preskoči na sadržaj

Osnovna škola Matija Antun Reljković Cerna

Login
e-Dnevnik poveznica

Popis udžbenika za

školsku godinu 2017./2018.

 

1. razred

2. razred

3. razred

4. razred

5. razred

6. razred

7. razred

8. razred

Koliko je sati ?

Skockajte web! 2012

Anketa (mala)
Da li pročitaš knjigu koju posudiš u školskoj knjižnici?







Koliko je stupnjeva?

Weather Widget

Tko je trenutno online!  

Brojač posjeta
Ispis statistike od 4. 9. 2011.

Ukupno: 942469
Ovaj mjesec: 1873
Ovaj tjedan: 329
Danas: 16
Sandučić povjerenja

Kalendar
« Prosinac 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Raspored zvonjenja

Prije podne

1. sat     8,00  –   8,45

2. sat     8, 50 –  9,35

Veliki odmor

3. sat       9,50 – 10,35

4. sat    10,40 – 11,25

5. sat    11,30 – 12,15

6. sat    12,20 – 13,05

 

Poslije podne

1. sat     13, 15 – 14,00

2. sat     14,05 –  14,50

Veliki odmor

3. sat    15,05 –  15,50

4. sat   15,55 –  16,40

5. sat    16,45 –  17-30

6. sat    17,35 –  18,20

Logo škole i QR Code

 


QRCode

QR CODE

Vijesti iz MZOS
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: 404
Korisni linkovi
Lista linkova je prazna
Psihologinja: Irena Srdanović, prof.

 

 

Psihologinja: Irena Srdanović, prof.


 


Radno vrijeme                                            

R1                                                        R2                                                            

Ponedjeljak: 12.00-18.00                     Ponedjeljak: 7.30-13.30

Utorak:  7.30-13.30                              Utorak:  12.00-18.00

Srijeda:  12.00-18.00                           Srijeda:  7.30-13.30

Četvrtak:  7.30-13.30                           Četvrtak:  12.00-18.00

Petak :    12.00-18.00                           Petak :  7.30-13.30

 

Tko je školski psiholog i čime se on bavi?

Školski psiholog je stručnjak koji se bavi problematikom vezanom uz školu i sustav obrazovanja. Školski psiholog radi s djecom koja imaju poteškoće u učenju, pamćenju, zadržavanju pažnje, ponašanju…Isto tako, bavi se djecom koja tuguju, boje se, zlostavljana su ili zanemarivana od strane obitelji. Rad psihologa u školi je prije svega usmjeren na razvoj potencijala učenika, održavanje njihovog psihološkog zdravlja te razvijanje interpersonalnih i socijalnih vještina. Školski psiholog sudjeluje u procjeni psihofizičkog statusa djece od upisa do završetka osnovne škole, timskoj procjeni za određivanje primjerenog oblika školovanja, u postupcima identifikacije, poticanja i praćenja darovitih učenika i u psihološkim kriznim intervencijama. Psiholog putem razgovora (intervjua) i psihologijskih mjernih instrumenata i  tehnika saznaje sve o postojećem problemu, a to je prvi korak u rješavanju istog (identifikacija problema). Nakon identifikacije problema, drugi korak je odabir najbolje moguće metode u rješavanju postojećeg problema. Treći korak je primjena metode u rješavanju problema. Psiholog ne može riješiti nečiji problem, ali može pomoći u njegovom rješavanju. Uz to, neophodan je zajednički trud učenika, nastavnika i roditelja i svaki se problem može riješiti. Samo treba biti uporan i strpljiv!

 Mitovi i zablude o odlasku kod psihologa

 

 - kod psihologa idu oni koji ne znaju sami riješiti svoje probleme

- ako idem kod psihologa, znači da sa mnom nešto nije u redu

- kod psihologa idu oni koji su nešto „skrivili“

 Ove tvrdnje nisu točne. Ljudi su sposobni riješiti svoje probleme, ali im je ponekad potrebna stručna pomoć kako bi u tome uspjeli. Psiholog radi s normalnim ljudima koji imaju uobičajene životne probleme (za razliku od psihijatra koji se primarno bavi psihičkim poremećajima). Učenici ne idu kod školskog psihologa po kazni, zato što su se neprimjereno ponašali, nego zato da im psiholog pomogne da poboljšaju komunikaciju i odnose s drugim ljudima.

 Slobodno zatraži razgovor sa psihologom ako:

 - želiš poboljšati svoje komunikacijske vještine i ostvariti bolje odnose s drugima

- misliš da se nisi dobro snašao u novom društvu

- imaš problema s učenjem i pamćenjem

- doživljavaš neku veliku životnu promjenu (smrt bliske osobe, rastava roditelja, rođenje brata ili sestre, preseljenje, prekid ljubavne veze, prekid prijateljstva…)

- imaš loše navike kojih bi se htio riješiti

- nisi zadovoljan stupnjem sigurnosti u sebe

- doživio si neko ružno iskustvo koje bi htio povjeriti nekome da ti bude lakše

- imaš učestale tjelesne smetnje ( glavobolja, želučane tegobe, problemi sa spavanjem, itd.)

 Razloga za razgovor ima još, mnogobrojni su, a bilo koji od njih može biti povod za odlazak školskom psihologu.

preskoči na navigaciju